Jedan od najčešćih simptoma……
Kašalj je najčešći simptom u dječijem uzrastu i vodeći uzrok posjete pedijatru. On je odbrambeni mehanizam, putem kojeg se organizam oslobađa od stranih čestica i drugih produkata upale iz disajnih puteva. Kašalj je najčešće refleksni odgovor koji nastaje podražajem receptora za kašalj koji se nalaze u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha, kao i u manjim bronhalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hemijska sredstva, promjene u temperaturi, a kao najčešći uzročnik kašlja kod djece su nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upalnih procesa na sluznici disajnih puteva.
U prvim mjesecima i godinama života sposobnost odbrane od infekcije je značajno smanjena. Polaskom u kolektiv (jaslice i vrtić), dijete je izloženo raznim uzročnicima infekcija (virusi, bakterije i gljivice) i može se očekivati da će u prosjeku obolijevati 2-3 puta mjesečno.
Zimsko razdoblje je vrijeme prehlada i širenja respiratornih infekcija jer se više boravi u zatvorenom prostoru, a ukućani lako prenesu zarazu na dijete. Kašalj nije bolest već simptom bolesti disajnog sistema, te ne zahtijeva posebno liječenje. Važno je otkloniti uzrok koji ga je izazvao.
VRSTE KAŠLJA
Kašalj može biti produktivan (vlažni, “zreli”) u kome se pokreće sekret iz disajnih puteva i neproduktivan (suvi, podražajni) bez sekreta.
S obzirom na trajanje može biti akutan, ponavljajući i hroničan, jak ili diskretan. Može se javljati danju ili noću, tokom cijele godine ili samo sezonski.
Produktivan kašalj
Djeca do pete godine života gutaju nakupljeni sekret, a tek kasnije nauče iskašljani sekret ispljunuti. Sekret može biti sluzavo gnojan kod bakterijskih upala donjih disajnih puteva, ili gust i žilav kod astme. Dijete može produktivno kašljati uz iskašljavanje sekreta iz gornjih disajnih puteva. Ovo se najčešće događa kod upala sluznice nosa, sinusa, ždrijela ili “trećeg krajnika”.
Često je prisutno povraćanje nakon obilnog iskašljavanja, temperatura može biti povišena, uz bol u grudnom košu. Radi se o upali donjih disajnih puteva, a najčešće je uzročnik virus. Ako je kašalj uporan, uz pojavu temperature, obavezno odvesti dijete pedijatru.
Neproduktivan (suvi) kašalj
Ponekad može biti vrlo intenzivan, naročito noću. Obično se radi o virusnoj infekciji disajnih puteva, rjeđe bakterijskoj. Glas može biti promukao, nos začepljen – upalom su zahvaćeni gornji disajni putevi od nosa do glasnica. Često je praćen akutnom upalom ždrijela i ponekad može uzrokovati povraćanje sluzi ili hrane kod manje djece. U predškolskom i školskom uzrastu suvi kašalj se najčešće javlja u ranim jutarnjim satima, a nastaje zbog slijevanja sekreta u ždrijelo iz nosa, sinusa ili zbog upale “trećeg krajnika”. Dugotrajni podražajni kašalj koji se javlja pred jutro može biti i znak astme.
OLAKŠAVANJE KAŠLJA – ŠTA RODITELJI MOGU UČINITI
Većina upala disajnih puteva praćenih kašljem prolaze spontano – bez primjene antibiotika. Uklanjanjem sekreta iz nosa i vlaženjem sluznice nosa pomažemo prirodnim mehanizmima odbrane disajnih puteva. Kod produktivnog kašlja je prisuna znatna količina sekreta, upalni sekret je gust i teško se iskašljava. Sekret je potrebno razrijediti i pokrenuti ga iz disajnih puteva. To se u kućnim uslovima može učiniti davanjem djetetu dovoljnih količina tečnosti, što je od velikog značaja u dojenačkom uzrastu i male djece sa povišenom tjelesnom temperaturom. Pri povišenoj tjelesnoj temperaturi organizam gubi veće količine tečnosti, sluznice disajnih puteva su suve, što pogoršava kašalj. Preporučuje se povećan unos zaslađenih napitaka, koji takođe ublažavaju kašalj, čime se pojačava vlaženje i čišćenje sluznice disajnih puteva, uz adekvatnu prehranu i unos dovoljne količine vitamina i minerala.
Temperatura vazduha u prostoriji gdje dijete boravi treba biti između 18 i 20° C. Vlaženjem vazduha, ispiranjem nosa fiziološkom otopinom, kao i izbacivanjem sekreta iz nosa otvaraju se nosni hodnici i omogućava prirodni put disanja.
U toku spavanja dijete postaviti u ležeći položaj s povišenim uzglavljem. Postavljanjem vlažne plahte iznad krevetića ili uz uzglavlje djeteta (vlažni šator) smanjuje se neugodan osjećaj suvoće sluznice i nadražaj na kašalj.
Inhalacije kamilicom koje su omiljene u našoj sredini nemaju pozitivan efekat u suzbijanju kašlja jer imaju visok rizik od nastajanja alergijske senzibilizacije (kamilica je veoma srodna ambroziji, biljci koja je izrazito čest uzrok ozbiljnih alergijskih reakcija). Inhalacije mentolom su za razliku od kamilice često efikasne, jer smanjuje iritaciju receptora za kašalj i time efikasno suzbijaju kašalj. Najbolja primjena mentola je utrljavanjem u kožu grudnog koša.
U apotekama postoje razni sirupi za suvi i nadražajni kašalj, kao i sirupi za iskašljavanje, većinom na biljnoj osnovi. Preparat sa dokazanim dejstvom je ekstrakt lista divljeg bršljana koji djeluje tako što razrjeđuje nakupljeni sekret u disajnim putevima i smanjuje kašalj.
Ukoliko dijete boluje od alergijske astme trebalo bi izbjegavati sirupe na bazi meda jer ukoliko postoji preosjetljivost na neke vrste peludi postoji mogućnost da se takva pelud nalazi i u medu. Djeci mlađoj od godine dana ne treba davati nikakav sirup za kašalj.
KADA ODVESTI DIJETE PEDIJATRU
- Kada je kašalj praćen otežanim disanjem (podignuta brada, otvorena usta, raširene nosnice, izraženo korištenje mišića vrata i stomaka).
- Kada je dijete izrazito uznemireno i traži prinudni položaj da olakša disanje.
- Kada je dijete blijedo ili plavkaste boje kože.
- Kada se žali na jaku bol u grlu (odbija tečnost i hranu).
- Promukli kašalj praćen zvukom „struganja“ koji podsjeća na lavež psa.
- Kada ima povišenu tjelesnu tempraturu preko 38,5°C.
- Ako dijete izgleda vrlo bolesno bez obzira na poremećaj disanja.